<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Na Vidiku Magazin&#187; pripovtke sime matavulja</title>
	<atom:link href="http://www.navidiku.eu/magazin/tag/pripovtke-sime-matavulja/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.navidiku.eu/magazin</link>
	<description>Najnoviji magazin by NaVidiku.eu</description>
	<lastBuildDate>Tue, 28 Oct 2014 15:04:49 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.1.2</generator>
		<item>
		<title>Simo Matavulj &#8211; tvorac Pilipende i Bakonje Fra Brneta</title>
		<link>https://www.navidiku.eu/magazin/srpski-jezik/srpska-knjizevnost/simo-matavulj-tvorac-pilipende-i-bakonje-fra-brneta_26245/</link>
		<comments>https://www.navidiku.eu/magazin/srpski-jezik/srpska-knjizevnost/simo-matavulj-tvorac-pilipende-i-bakonje-fra-brneta_26245/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 17 Oct 2011 21:49:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Srpska književnost]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[pilipenda]]></category>
		<category><![CDATA[pripovetke]]></category>
		<category><![CDATA[pripovtke sime matavulja]]></category>
		<category><![CDATA[Simo Matavulj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.eu/magazin/?p=26245</guid>
		<description><![CDATA[Simo Matavulj, srpski pisac rodom iz Dalmacije, rodio se 1852. godine kao jedno od petoro dece Stevana i Simeune Matavulj. Osnovnu školu završio je u Šibeniku i to na italijanskom jeziku, a po završetku gimnazije roditelji ga šalju u manastir. Međutim, ovaj način života ga nije naročito privlačio, te odlučuje da ga napusti i upiše [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignright size-full wp-image-26247" title="simo-matavulj" src="http://www.navidiku.eu/magazin/wp-content/uploads/2011/10/simo-matavulj2.jpg" alt="simo-matavulj" width="250" height="348" />Simo Matavulj, srpski pisac rodom iz Dalmacije, rodio se 1852. godine kao jedno od petoro dece Stevana i Simeune Matavulj. Osnovnu školu završio je u Šibeniku i to na italijanskom jeziku, a po završetku gimnazije roditelji ga šalju u manastir. Međutim, ovaj način života ga nije naročito privlačio, te odlučuje da ga napusti i upiše učeteljsku školu u Zadru.</p>
<p>Završivši školu, Simo Matavulj počeo je da radi kao nastavnik u Dalmaciji, a potom i u Crnoj Gori. Ljubav prema putovanju odvešće ga u mnoge evropske gradove od kojih će jedan biti i Pariz u kojem ostaje da živi godinu dana. Nakon pariskog života dolazi u Srbiju da predaje kao nastavnik u gimnaziji.</p>
<p>Simo Matavulj jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog realizma. Napisao je za svoga života oko sedamdeset pripovedaka i novela (<em>S mora i planine, S Jadrana, Primorska obličja, Pilipenda</em>&#8230;), a valja pomenuti i dva romana <em>Uskok</em> i <em>Bakonja Fra Brne</em>. Njegov književni rad čine i putopisi, književni članci, sveske uspomena i dve drame. Što se tiče njegovog prevodilačkog rada, najveće interesovanje gajio je prema francuskim piscima, pa je tako, između ostalog, preveo Zolin <em>San</em>, Molijerovog <em>Mizantropa</em>, Vogieove <em>Zimse priče</em>.<strong></strong></p>
<p>Simo Matavulj umro je 1908. godine u Beogradu, a od 1904. bio je redovni član Srpske kraljevske akademije.</p>
<img src="https://www.navidiku.eu/magazin/?ak_action=api_record_view&id=26245&type=feed" alt="" />]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://www.navidiku.eu/magazin/srpski-jezik/srpska-knjizevnost/simo-matavulj-tvorac-pilipende-i-bakonje-fra-brneta_26245/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
