Objavi ovaj članak na
6.10.2011 3:07 PM
Branislav Petronijević , najznačajniji srpski filozof, rodio se 1875. godine u selu Sovljak nadomak grada Uba u vrlo siromašnoj porodici. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom selu, zatim u Valjevu i u Beogradu. Još u srednjoj školi počeo je da se intenzivno interesuje za filozofiju, matematiku i fiziku. Iako u teškoj finansijskoj situaciji, Branislav Petronijevic je zahvaljujući uspesima koji su ga izdvajali od ostalih učenika uspeo da u Beču upiše studije medicine, a nakon trećeg završenog semestra seli se u Lajpcig na Filozofski fakultet na kome je 1898. odbranio doktorat iz filozofije, fizike i botanike.
Jedno vreme Branislav Petronijević radio je kao profesor Beogradskog Univerziteta na odseku za filozofiju. Tokom Prvog svetskog rata vreme je provodio u Londonu i Parizu. Od 1920. godine bio je član Srpske Kraljevske Akademije.
Branislav Petronijević bio je u potpunosti posvećen nauci čitavog svog života. Objavio je ukupno 53 originalna načela i otkrića. On sam je smatrao da je najviši nivo, kada je u pitanju nauka, dostigao u matematici.
Objavio je veliki broj tekstova o paleontologiji, biologiji, uporednoj anatomiji, fizici, hemiji, astronomiji i o istoriji pomenutih nauka. Najzapaženije rezultate postigao je proučavajući fosile ptica. Doneo je niz značajnih podataka o poreklu, razvoju, taksonomiji i karakteristikama praptica, a sve to proučavajući detaljno skelet Arheopteriksa.
Zahvaljujući moći njegovih analitičkih misli, njihovoj dubini, zahvaljujući njegovoj kreativnosti, intuiciji, a naročito njegovoj originalnosti koncipiranja, Branislav Petronijević je dostigao vrhunac metafizičke misli. Zbog toga je uživao veliki ugled ne samo u svojoj zemlji, Evropi, već i u čitavom svetu.
Branislav Petronijević umire u Beogradu 4. marta 1954. godine, a proglašen je za najznačajniju ličnost Valjevskog okruka ikada, a njegova bista nalazi se u ubskom parku.
Popularity: 2% [?]