<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Na Vidiku Magazin&#187; slika</title>
	<atom:link href="http://www.navidiku.eu/magazin/tag/slika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.navidiku.eu/magazin</link>
	<description>Najnoviji magazin by NaVidiku.eu</description>
	<lastBuildDate>Tue, 28 Oct 2014 15:04:49 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.1.2</generator>
		<item>
		<title>Nadežda Petrović &#8211; impresionizam u srcu</title>
		<link>http://www.navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/nadezda-petrovic-impresionizam-u-srcu_25659/</link>
		<comments>http://www.navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/nadezda-petrovic-impresionizam-u-srcu_25659/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 24 Jun 2011 09:12:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[19. vek]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[nadežda petrović]]></category>
		<category><![CDATA[slika]]></category>
		<category><![CDATA[slikar]]></category>
		<category><![CDATA[slikari]]></category>
		<category><![CDATA[slikarka]]></category>
		<category><![CDATA[slikarke]]></category>
		<category><![CDATA[slike]]></category>
		<category><![CDATA[đorđe krstić]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://navidiku.eu/magazin/?p=25659</guid>
		<description><![CDATA[U Čačku se 12. oktobra 1873. godine rodila jedna od najvećih srpskih umetnica, najznačajnija slikarka 20. veka Nadežda Petrović . Kao dete iz građanske  porodice, uvek je nailazila na razumevanje bližnjih kada je interesovanje za umetnost u pitanju, čak joj je i otac Dimitrije Petrović bio nastavnik crtanja čačanske Realne gimnazije. Nadežda je bila učenica [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-25661" title="nadežda petrović" src="http://www.navidiku.eu/magazin/wp-content/uploads/2011/06/nadezda-petrovic1.jpg" alt="nadežda petrović" width="380" height="224" />U Čačku se 12. oktobra 1873. godine rodila jedna od najvećih srpskih umetnica, najznačajnija slikarka 20. veka Nadežda Petrović . Kao dete iz građanske  porodice, uvek je nailazila na razumevanje bližnjih kada je interesovanje za umetnost u pitanju, čak joj je i otac Dimitrije Petrović bio nastavnik crtanja čačanske Realne gimnazije. Nadežda je bila učenica beogradske Više ženske škole po čijem je završetku počela da pohađa časove kod očevog prijatelja, slikara <strong>Đorđa Krstića</strong>.</p>
<p>Krstić kao stvralac slika <em>Studenica,Čačak, Kosovo Polje </em>dao je dobru podlogu slikarki koja će u budućnosti doduše delati apsolutno drugačijim načinom nego u njegovom ateljeu. Prvi učielj pomogao joj je da odebere fakultet koji će pohađati, pa tako Nadežda Petrović odlazi u Minhen gde se upoznaje sa velikim imenima slovenačkog slikarstva <strong>Jakopićem, Groharom</strong> i <strong>Jamom</strong> koji su i sami bili na minhenskim studijama.</p>
<p>Nadežda Petrović priredila je svoju prvu izložbu 1900. godine u Beogradu na Velikoj školi i time otpočela svoju uspešnu slikarsku karijeru na domaćem području. Njeni uzori bili su <strong>impresionisti</strong> sa čijim je radovima imala prilike da se susretne u Minhenu u kom je boravila četiri godine. Zbog odabranog pravca dugo neće biti prihvaćena, šta više, naići će na brojne oštre kritike. Ipak, ostaće verna svom izboru.</p>
<p>Godinu dana Nadežda Petrović boravila je u Francuskoj, u Parizu, gradu koji će je inspirisati da kasnije naslika <em>Most<a href="http://navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/nadezda-petrov…ionizam-u-srcu_25659/"><img class="alignright size-full wp-image-25662" title="nadezda petrovic" src="http://www.navidiku.eu/magazin/wp-content/uploads/2011/06/nadezda-petrovic2.jpg" alt="nadezda petrovic" width="391" height="224" /></a> na Seni, Kej na Seni, Bulonjska šuma, Bogorodičina crkva u Parizu</em><em>. </em>Izlagala je i u Zagrebu, Ljubljani i Rimu, a 1912. godine otvorila je svoju slikarsku školu.</p>
<p>No, osim što je poznata kao slikarka, Nadežda Petrović bila je i dobrovoljna bolničarka na frontu u Prvom balkanskom ratu. Međutim, tada oboleva od pegavog tifusa i umire u Valjevu 3. aprila 1915. godine.</p>
<img src="http://www.navidiku.eu/magazin/?ak_action=api_record_view&id=25659&type=feed" alt="" />]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/nadezda-petrovic-impresionizam-u-srcu_25659/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Sava Šumanović &#8211; slikar za sva vremena</title>
		<link>http://www.navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/sava-sumanovic-slikar-za-sva-vremena_25640/</link>
		<comments>http://www.navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/sava-sumanovic-slikar-za-sva-vremena_25640/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 23 Jun 2011 09:12:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[19. vek]]></category>
		<category><![CDATA[sava šumanović]]></category>
		<category><![CDATA[slika]]></category>
		<category><![CDATA[slikar]]></category>
		<category><![CDATA[slikarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[slike]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://navidiku.eu/magazin/?p=25640</guid>
		<description><![CDATA[Sava Šumanović očarao je čitav svet svojim inspirativnim slikama koje jasno dokazuju njegov talenat i slikarsko umeće. Rođen je u Vinkovcima 1896. godine, ali će gimnaziju pohađati u Zemunu gde se već tada javlja veliko interesovanje i ljubav prema ovoj vrsti umetnosti. Prejaka želja da se bavi slikarstvom naterala ga je da se suprodstavi ocu [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignright size-full wp-image-25652" title="pijana lađa sava šumanović" src="http://www.navidiku.eu/magazin/wp-content/uploads/2011/06/sava-sumanovic11.jpg" alt="pijana lađa sava šumanović" width="391" height="307" />Sava Šumanović očarao je čitav svet svojim inspirativnim slikama koje jasno dokazuju njegov talenat i slikarsko umeće. Rođen je u Vinkovcima 1896. godine, ali će gimnaziju pohađati u Zemunu gde se već tada javlja veliko interesovanje i ljubav prema ovoj vrsti umetnosti. Prejaka želja da se bavi slikarstvom naterala ga je da se suprodstavi ocu koji je želo da mu sin postane ugledni advokat, pa je tako Sava Šumanović po završetku gimnazije otišao u Zagreb gde će kao izuzetan student završiti <em>Višu školu za umjetnost i obrt</em>.</p>
<p>Već tada, kao mlad i ambiciozan slikar, počinje da izlaže svoja dela, jasno obojena uticajem simbolizma i secesije, a osim slikarstva bavi se grafikom, scenografijom i ilustracijom.</p>
<p>Samo par godina kasnije, Sava Šumanović iznajmljuje na Monparnasu u Parizu svoj slikarski atelje i tamo sklapa izuzetno dobra prijateljstva sa mnogim velikim umetnicima toga doba. S obzirom da mu je učitelj tada bio kubista Andre Lot, novonastale Šumanoviće slike imaju elemenata kubizma.</p>
<p>Slika koja mu je donela ogromnu slavu, naročito u Francuskoj, jeste <strong><em>Doručak <a href="http://navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/sava-sumanovic…za-sva-vremena_25640/"><img class="alignleft size-full wp-image-25651" title="doručak na travi sava šumanović" src="http://www.navidiku.eu/magazin/wp-content/uploads/2011/06/sava-sumanovic2.jpg" alt="doručak na travi sava šumanović" width="391" height="307" /></a>na travi</em></strong>, naslikana 1927. godine i inspirisana istoimenim delom Kloda Monea. Pesma francuskog pesnika Artura Remboa Pijani <em>brod</em>, ali i Žerikoova slika <em>Splav meduza</em> nadahnuli su ga da uradi sliku <strong><em>Pijana lađa</em></strong> za sedam dana i sedam noći neprekidnog rada.</p>
<p>Kada se vratio u rodno mesto nastavlja da slika, ali ovoga puta pejzaže, a iz nostalgije za Parizom nastala su vredna dela <em>Luksemburški park</em> i <em>Most na Seni</em>.</p>
<p>Za vreme Drugog svetskog rata 1942. godine, Sava Šumanović odveden je u Sremsku Mitrovicu sa još oko 200 Srba koje su ustaše potom streljale i sahranile u zajedničku masovnu grobnicu.</p>
<img src="http://www.navidiku.eu/magazin/?ak_action=api_record_view&id=25640&type=feed" alt="" />]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.eu/magazin/srbi-u-svetu/19-vek/sava-sumanovic-slikar-za-sva-vremena_25640/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
